Strategija 2050

POSLANICA

PREDSJEDNIKA REPUBLIKE KAZAHSTAN,

VOĐE NACIJE, N. А. NAZARBAJEVA

NARODU KAZAHSTANA


STRATEGIJA

KAZAHSTAN – 2050


NOVI POLITIČKI KURS AFIRMIRANE

DRŽAVE

Dragi Kazahstanci! Dragi sunarodnjaci!

Danas smo se okupili uoči Dana neovisnosti.

Evo, već više od 20 godina mi s ponosom obilježavamo ovaj veliki praznik.

Šesnaestog prosinca 1991. godine mi, narod Kazahstana, izabrali smo suverenitet, slobodu, otvorenost prema svijetu. Danas su te vrijednosti postale dio našeg svakodnevnog života.

Tada, na početku puta, sve je bilo sasvim drugačije. Sada, zahvaljujući našim zajedničkim naporima, zemlja se promijenila do neprepoznavanja.

Danas smo mi uspješna država s vlastitim identitetom, obilježjima i položajem. Platili smo visoku cijenu da bismo postigli te prekretnice.

Zemlja je više od 20 godina radila na jačanju suvereniteta i dobivanju političke težine. Dvadeset godina kasnije taj cilj je postignut. Razdoblje afirmacije uspješno je završeno.

Kazahstan na početku 21. stoljeća neovisan je i samouvjeren.

Promjene koje se odvijaju u svijetu pod utjecajem produljene globalne krize ne plaše nas. Mi smo spremni za njih. Današnji naš zadatak jest očuvati sve što smo postigli tijekom godina neovisnosti te nastaviti održivi razvoj u 21. stoljeću.

Naš glavni cilj je do 2050. stvoriti društvo blagostanja utemeljeno na snažnoj državi, gospodarskom razvoju i mogućnosti sveobuhvatnog rada.

Jaka država posebno je važna za osiguranje uvjeta za ubrzani gospodarski rast.

Jaka država ne bavi se politikom opstanka, već politikom planiranja, dugoročnog razvoja i gospodarskog rasta.

Stoga, upravo danas, uoči Dana neovisnosti, obraćam vam se, moji dragi sugrađani, novom Poslanicom.

Ovo je moja vizija perspektive razvoja naše zemlje. To je novi politički kurs.

I. Afirmirani Kazahstan – test naše državnosti, nacionalnog gospodarstva, civilnog društva, društvene kohezije, regionalnog vodstva i međunarodnog ugleda u razdoblju krize

Točno prije 15 godina usvojili smo Strategiju razvoja Kazahstana do 2030. godine.

To je bilo 1997. godine – još nije bio definitivno riješen postsovjetski kaos, krizna groznica tresla je jugoistočnu Aziju i neka druga tržišta. Jako teško je bilo i nama.

Sve ove godine naša nam je strategija kao svjetionik osvjetljavala put omogućujući nam da se krećemo naprijed a da ne izgubimo naš glavni cilj.

Sjećate li se 1997. godine?

Nakon mog istupa u Parlamentu nastala je smetenost i nedoumica. Mnogi su se pitati: “Što je to propaganda? Obećanje mane s neba?" Toliko su se tada činili ambiciozni zadaci.

Ali, kao što se govori, oči se boje, a ruke rade.

Bili smo suočeni s ogromnom zadaćom – promijeniti tok događaja. Izgraditi novu zemlju.

Da bismo je riješili, morali smo provesti trostruku modernizaciju: izgraditi državu i napraviti iskorak u tržišno gospodarstvo, postaviti temelje socijalne države, promijeniti javnu svijest. Morali smo definirati svoj vlastiti put. I taj put je bio ocrtan u Strategiji Kazahstan – 2030. Ovaj dokument dao nam je viziju strateških ciljeva i zadaća, postao je najvažnija prekretnica svjetonazora.

Narodna mudrost kaže da samo ispravno postavljeni ciljevi dovode do uspjeha.

Danas je za mene velika čast objaviti da smo napravili pravi izbor. I globalna kriza 2008 – 2009. je to potvrdila.

Kazahstan je izdržao. Kriza nije uništila naša postignuća i učinila nas je jačima.

Politički, društveno-gospodarski i vanjskopolitički model razvoja zemlje koji smo odabrali dokazao je svoju učinkovitost.

Jaka i uspješna država

Naše glavno postignuće – stvorili smo neovisni Kazahstan.

Mi smo pravno legalizirali naše granice. Stvorili smo integrirani gospodarski prostor zemlje. Ponovno smo uspostavili i ojačali proizvodne odnose u zemlji. Danas sve regije tijesno surađuju.

Primijenili smo povijesno važne ustavne i političke reforme koje su uspostavile moderan sustav javne uprave utemeljen na podjeli vlasti.

Izgradili smo novi glavni grad – Astanu. To je moderan grad koji je postao naš simbol i ponos. Bili smo u mogućnosti iskoristiti potencijal glavnog grada i pokazati svijetu mogućnosti naše zemlje. To je razlog zašto je međunarodna zajednica odabrala Kazahstan kao mjesto održavanja svjetske izložbe EXPO – 2017. To se ne bi dogodilo da nije bilo Astane. Takva čast dodjeljuje se nekolicini. Dovoljno je reći da je naša zemlja postala prva u bivšem Sovjetskom Savezu koja je predsjedavala OSCE-om, održala summit ove organizacije i bit će domaćin EXPO-a 2017. – događaja svjetskih razmjera.

Održivi proces demokratizacije i liberalizacije

Mi slijedimo jasnu formulu: “Prvo gospodarstvo, onda politika." Svaka faza političke reforme povezana je s razinom gospodarskog razvoja. Stoga dosljedno slijedimo put političke liberalizacije. Jedino tako moguće je modernizirati našu zemlju i učiniti je konkurentnom.

Korak po korak naše društvo sve je bliže najvišim standardima u području demokratizacije i ljudskih prava.

Mi smo osigurali temeljna prava i slobode u Ustavu zemlje. Danas, svi građani Kazahstana imaju jednaka prava i mogućnosti.

Sklad i mir različitih društvenih, etničkih i vjerskih skupina

Uspostavili smo povijesnu pravdu u odnosu na kazaški narod, našu kulturu i jezik. Unatoč etničkoj, kulturnoj i vjerskoj raznolikosti u zemlji smo održali mir i političku stabil-nost.

Kazahstan je postao dom predstavnicima 140 etničkih skupina i 17 konfesija.

Građanski mir i međunacionalni sklad – naša je najveća vrijednost. Mir i sklad, dijalog kultura i religija u našoj višenacionalnoj zemlji s pravom su priznati u okviru svjetskih mjerila.

Skupština naroda Kazahstana postala je jedinstven euroazijski model dijaloga kultura. Kazahstan je postao središte globalnog međuvjerskog dijaloga.

Nacionalno gospodarstvo. Naša uloga u međunarodnoj podjeli rada

Prvi smo u Zajednici Neovisnih Država stvorili moderan model tržišnog gospodarstva utemeljen na privatnom vlasništvu, slobodnoj konkurenciji i načelima otvorenosti. Naš model je utemeljen na aktivnoj ulozi države u privlačenju stranih ulaganja.

Privukli smo u zemlju više od 160 milijarda dolara stranih ulaganja.

Stvoreni su okvirni uvjeti za poduzetničku djelatnost i moderan porezni sustav.

Mi planski sustavno diversificiramo nacionalno gospodarstvo. U programu forsirane industrijalizacije postavio sam zadatak: za dvije petoljetke promijeniti lice našeg gospodarstva, učiniti ga neovisnim od fluktuacija svjetskih cijena za sirovinu.

Tijekom 15 godina koje su prošle od usvajanja Strategije – 2030, naša država postala je jedna od pet najdinamičnije rastućih zemalja u svijetu.

Prema rezultatima 2012. ući ćemo u 50 najvećih gospodarstava svijeta prema visini BDP-a.

Postoje priznate ocjene prema kojima sve zemlje svijeta uspoređuju svoj razvoj. Prije šest godina postavio sam nacionalni cilj: ući među 50 najkonkurentnijih zemalja svijeta. Prema rejtingu Svjetskog gospodarskog foruma Kazahstan već zauzima 51. mjesto. Danas smo jedan korak dalje do našeg cilja.

Jaka socijalna politika koja je osigurala društvenu stabilnost i sklad

Glavni kriterij za mene uvijek je bio i bit će životni standard naroda. Za 15 godina prihodi Kazahstanaca porasli su 16 puta.

Broj onih s prihodima ispod egzistencijalnog minimuma smanjen je sedam puta, broj nezaposlenih smanjio se za polovicu.

Mi smo položili temelje za socijalno orijentirano društvo. Napravili smo zamjetan napredak u poboljšanju zdravlja nacije.

Za poboljšanje učinkovitosti zdravstvene zaštite reformirali smo sustav njezine organizacije, upravljanja i financiranja.

Tijekom proteklih pet godina smrtnost majki pala je za gotovo tri puta, a jedan i pol puta povećana je stopa nataliteta.

Stvorene su jednake mogućnosti za obrazovanje.

Tijekom proteklih 15 godina troškovi za obrazovanje povećani su 9,5 puta. Ostvaruje se Državni program razvoja obrazovanja, usmjeren na radikalnu modernizaciju na svim razinama obrazovanja – od predškolskog do visokog obrazovanja.

Zahvaljujući našoj politici dugoročnih ulaganja u razvoj ljudskih potencijala, formirali smo sadašnju generaciju talentiranih mladih ljudi.

Država koju je priznala međunarodna zajednica

U svjetskoj politici naša zemlja je odgovoran i pouzdan partner, koji neosporno uživa međunarodni autoritet.

Mi igramo važnu ulogu u jačanju globalne sigurnosti, podržavamo međunarodnu zajednicu u borbi protiv terorizma, ekstremizma i nezakonite trgovine drogom.

Inicirali smo sazivanje Konferencije o interakciji i mjerama za izgradnju povjerenja u Aziji – važnu za našu sigurnost i međunarodnu dijalošku platformu. Danas CICA okuplja 24 zemlje s populacijom većom od tri milijarde ljudi.

Posljednje dvije-tri godine Republika Kazahstan predsjedavala je Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju u Europi, Šangajskom organizacijom za suradnju, Organizacijom islamske suradnje i Zajedničkim obrambenim blokom.

Na Gospodarskom forumu u Astani predložili smo novi oblik dijaloga G-global. Suština ove inicijative jest u tome da se objedine napori svih u stvaranju pravednog i sigurnog svjetskog poretka.

Mi dajemo dostojan doprinos u osiguranju globalne energetske i prehrambene sigurnosti.

Naša aktivna uloga u promicanju neširenja nuklearnog oružja

Naše inicijative za jačanje neširenja nuklearnog oružja neosporan su doprinos svjetskoj stabilnosti, miru i sigurnosti.

Prvi smo u svijetu zatvorili Semipalatinski nuklearni poligon i odrekli smo se nuklearnog oružja, dobili smo snažno međunarodno jamstvo naše sigurnosti od vodećih nuklearnih sila: SAD-a, Rusije, Velike Britanije, Francuske i Kine.

Odigrali smo ključnu ulogu u uspostavljanju zone bez nuklearnog oružja u središnjoj Aziji i aktivno podupiremo osnivanje sličnih zona u drugim dijelovima svijeta, prvenstveno na Bliskom istoku.

Mi podržavamo napore međunarodne zajednice u borbi protiv prijetnji nuklearnog terorizma.

Mi čvrsto vjerujemo u potrebu poduzimanja odlučnih mjera za uklanjanje nuklearne prijetnje. Smatramo da je Ugovor o neširenju nuklearnog oružja bio i ostaje kamen temeljac neširenja nuklearnoga oružja. Važan katalizator za jačanje režima neširenja trebalo bi biti skorašnje stupanje na snagu Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa.

Prije tri godine Opća skupština UN-a podržala je moj prijedlog da se 29. kolovoza proglasi Međunarodnim danom protiv nuklearnih pokusa.

Sve je to priznanje naše uloge u globalnoj politici.

Zahvaljujući takvoj odgovornoj politici, Kazahstan je s pravom prepoznat kao lider u neširenju nuklearnog oružja i model za druge države.

Strategija Kazahstan 2030. Ključni ishodi

U Strategiji Kazahstan – 2030. planirali smo uspjeh naše zemlje.

Dosljedno smo se i ustrajno primicali našim postavljenim ciljevima. Čak i na vrhuncu globalne krize 2008–2009. nacionalno gospodarstvo je nastavilo rasti.

Danas, za mene je velika čast sumirati rezultate provedbe strategije 2030. koju smo, prema cijelom nizu parametara, uspjeli ispuniti prije roka.

(1) NACIONALNA SIGURNOST. Naš zadatak je bio da se razvije Kazahstan uz očuvanje teritorijalnog integriteta. Uspjeli smo učiniti više nego što smo planirali.

Po prvi put u povijesti naša zemlja je stekla čvrste, međunarodno priznate granice. Razgraničena je državna granica – i to je 14.000 km. Kazahstan sigurno kontrolira situaciju u svom akvatoriju Kaspijskog mora.

Od sada uklonili smo prijetnju bilo kakvih teritorijalnih sporova u budućnosti. Nismo ostavili potomstvu sporni teritorij sa svojim susjedima.

Stvorili smo jaku, modernu, sposobnu vojsku za obranu, učinkovit sustav za provođenje zakona za osiguranje sigurnosti pojedinca, društva i države.

(2) Sačuvali smo i ojačali POLITIČKU STABILNOST UNUTAR ZEMLJE I NACIONALNO JEDIN-

STVO, gdje žive predstavnici 140 etničkih skupina i 17 religija. Naša politika je bila uspješna.

Mi dosljedno stvaramo institucije civilnog društva na temelju demokratskog modela razvoja. Osnovana je institucija pučkog pravobranitelja za ljudska prava.

Ako ranije nismo imali višestranački sustav, danas u zemlji djeluju stranke iz cijelog političkog spektra. Imamo višestranački Parlament.

Vlada se sastoji od parlamentarne većine.

Civilno društvo se razvija, funkcioniraju neovisni mediji. Postoji više od 18.000 nevladinih udruga najrazličitijih usmjerenosti. Gotovo 2.500 medija funkcionira u zemlji od kojih je oko 90% privatno.

Kazahstan je danas važan međunarodni centar međukulturnog i međuvjerskog dijaloga. Upravo u našoj zemlji održana su prva četiri kongresa vođa svjetskih i tradicionalnih religija. U 21. stoljeću Kazahstan treba postati most za dijalog i interakciju između Istoka i Zapada.

(3) GOSPODARSKI RAST SE TEMELJI NA OTVORENOM TRŽIŠNOM GOSPODARSTVU S VI-

SOKOM RAZINOM STRANIH ULAGANJA I DOMAĆE ŠTEDNJE. Cilj nam je postići realan, održiv i povećan tempo razvoja. Uspjeli smo riješiti tu zadaću u najkraćem razdoblju prema povijesnim mjerilima.

Upravo u Strategiji Kazahstan – 2030. naglasak je bio prenesen na gospodarski rast.

Kao rezultat toga za 15 godina nacionalno gospodarstvo naraslo je od 1,7 trilijuna tenge 1997. godine do 28 trilijuna tenge u 2011. godini.

BDP zemlje porastao je više od 16 puta. Od 1999. godišnji rast BDP-a Kazahstana iznosio je 7,6% i premašio je napredne zemlje u razvoju. BDP po glavi stanovnika porastao je za više od sedam puta – od 1.500 USD u 1998. na 12.000 USD u 2012. godini.

Kazahstan je od samog početka postao lider u ZND-u prema visini privlačenja izravnih stranih ulaganja po glavi stanovnika. Danas je to već 9.200 USD.

Ostvarili smo rast vanjske trgovine 12 puta, a obujam industrijske proizvodnje 20 puta.

Tijekom godina proizvodnja nafte porasla je tri puta, prirodnog plina do pet puta. Prihode od prirodnih resursa prenijeli smo u Nacionalni fond.

To je naš pouzdan štit protiv mogućih gospodarskih i financijskih potresa. To je jamstvo sigurnosti za sadašnje i buduće generacije.

U okviru programa forsirane industrijalizacije od 2010. godine realizirano je 397 investicijskih projekata vrijednih 1.797 milijarda tenge i stvoreno je više od 44.000 radnih mjesta.

Tijekom dvije godine realizacije programa “Poslovni plan – 2020." odobreno je 225 projekata ukupne visine kredita u iznosu od 101,2 milijarde tenge.

Danas smo dinamična zemlja s prosječnom razinom prihoda stanovništva i dinamično rastućim gospodarstvom.

(4) ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I DOBROBIT GRAĐANA KAZAHSTANA. Od vitalne je važnosti

bilo radikalno promijeniti okolnosti u kojima ljudi žive, poboljšati uvjete života. Rezultati obavljenog posla su očiti.

Prosječna mjesečna plaća porasla je 9,3 puta. Prosječna visina mirovina porasla je 10 puta.

Šesnaest puta porastao je nominalni novčani dohodak stanovništva.

Godišnje se povećava financiranje zdravstvene zaštite. Ako su sredstva u 1999. godini iznosila 46 milijarda tenge, u 2011. godini porasla su na 631 milijardu tenge.

Osnovana je medicinska grupacija koja se sastoji od pet inovativnih zdravstvenih ustanova: Dječjeg rehabilitacijskog centra, Rodiljnog centra i skrbi o djeci, Neurokirurgije, Hitne medicine i Kardiološkog centra.

U svim regijama stvaraju se potrebni uvjeti za dobivanje kvalitetne medicinske usluge.

Ubrzanim tempom razvija se pokretna medicina koja omogućuje pružanje zdravstvenih usluga u najudaljenijim krajevima naše zemlje.

Nacionalni sustav zaštite može otkriti i spriječiti bolest u ranim fazama. Uvedena je besplatna opskrba lijekovima i uz olakšice.

Tijekom proteklih 15 godina populacija se povećala sa 14 na gotovo 17 milijuna ljudi. Očekivano trajanje života povećalo se do 70 godina.

Mi postupno provodimo politiku pristupačnog i kvalitetnog obrazovanja.

Realizacija programa “Balapan" omogućila nam je da se poveća pokrivenost djece predškolskog odgoja do 65,4%.

Uvedena je obvezna predškolska priprema, danas je njome obuhvaćeno 94,7% predškolske djece.

Od 1997. u cijeloj zemlji izgrađeno je 942 škole i 758 bolnica te drugih zdravstvenih ustanova. Razvijamo mrežu intelektualnih škola i strukovnih tehničkih škola svjetske klase.

Tijekom posljednjih 12 godina broj potpora za visoko obrazovanje porastao je za 182%. Godine 1993. prihvatili smo jedinstven program “Bolašak", zahvaljujući kojem je 8000 tal-

entiranih mladih ljudi dobilo najbolje obrazovanje na najboljim sveučilištima u svijetu.

U Astani je osnovano moderno znanstveno-istraživalačko sveučilište koje radi prema međunarodnim standardima.

(5)ENERGETSKI RESURSI. Kazahstanski sektor nafte i plina motor je za cijelo gospodarstvo i pridonosi razvoju drugih grana industrije.

Morali smo stvoriti modernu, učinkovitu naftnu, plinsku i rudarsku granu gospodarstva. Obavili smo taj zadatak. Danas koristimo prihode od sirovinskog sektora za izgradnju novog gospodarstva budućnosti.

Primjećuje se stalni rast udjela sektora nafte i plina u BDP-u zemlje koji je porastao od 3,7% 1997. godine do 14,7% u 2006. i 25,8% u 2011. godini.

Mi smo diversificirali izvozna tržišta i čvrsto osigurali svoje pozicije, a time smo smanjili našu ovisnost o jednom tržištu za prodaju naših proizvoda.

(6) INFRASTRUKTURA, POSEBNO PROMET I KOMUNIKACIJE.

Cilj nam je bio razviti infrastrukturu. I pokazalo se da smo tome dorasli. Tijekom godina pokrenut je niz velikih strateških objekata industrijske i prometne infrastrukture. To su cestovne i željezničke magistrale, cjevovodi, logistička središta, terminali, zračne luke, željezničke stanice, luke, i tako dalje.

Sve je to dalo posao mnogim Kazahstancima, ugrađeni smo u sustav regionalnih i globalnih gospodarskih veza.

Svake godine raste broj potrošača telekomunikacijske grane industrije. To vrijedi i za fiksne telefone te mobilne komunikacije i internet.

“Elektronička vlada" znatno je olakšala interakciju između građana i države.

Tijekom proteklih 11 godina za razvoj cestovnog sektora izdvojeno je 1.263,1 milijarda tenge. Tijekom tih godina izgrađeno je i rekonstruirano više od 48.000 km javnih cesta i 1.100 km željezničke pruge.

Trenutačno oživljavamo novi Put svile, stvarajući glavni prometni koridor Zapadna Europa – Zapadna Kina.

Otvorili smo pristup do zemalja Perzijskog zaljeva i Srednjeg istoka izgradnjom željezničke pruge Uzen–granica Turkmenistana. Izgradnjom ceste Korgas–Žetygen otvorili smo istočna vrata, utirući put do tržišta Kine i cijelog azijskog potkontinenta. Počeli smo izgradnju željezničke pruge Žezkazgan–Beineu.

(7) STRUČNA DRŽAVA. Morali smo se konačno osloboditi administrativnih tradicija upravno-zapovjednog sustava i stvoriti moderan i učinkovit tim menadžera. Stvorili smo sustav odabira i promicanja osoblja u kojem svi građani imaju jednaka prava i šanse, što je omogućilo visoku razinu profesionalnosti i transparentnosti u javnoj upravi.

Uspjeli smo napraviti neku vrstu revolucije u državnoj upravi i preusmjeriti je na poboljšanje kvalitete pružanja javnih usluga stanovništvu.

Dakle, glavne zadaće Strategije – 2030. su ispunjene, druge su u tijeku ispunjenja.

***

Danas svatko od nas može reći: “Strategija – 2030. je proradila, moderan Kazahstan se afirmirao." To je rezultat našeg jedinstva, upornog, napornog rada, živuće utjelovljenje naših težnji i nada.

Mi smo svi ponosni na svoja postignuća.

Globalna kriza potvrdila je da smo se afirmirali kao država i društvo. Naše granice, politički sustav, gospodarski model više nisu predmet ozbiljnih sporova i rasprava bilo unutar zemlje bilo izvan njenih granica.

Sada smo suočeni s novom zadaćom. Moramo dugotrajno ojačati pravac daljnjeg razvoja naše države.

II. Deset globalnih izazova 21. stoljeća

U današnje vrijeme čovječanstvo se suočava s novim globalnim izazovima. Za našu zemlju i regiju istaknuo sam deset ključnih izazova. Moramo uzeti u obzir svaki od njih ako planiramo i dalje postizati nove uspjehe u svome razvoju.

Prvi izazov – ubrzanje povijesnog tijeka

Povijesni tijek se naglo ubrzava. Svijet se intenzivno transformira, a brzina nastalih promjena poražava.

Tijekom posljednjih 60 godina svjetsko stanovništvo se utrostručilo i do 2050. godine povećat će se na devet milijarda ljudi. Tijekom istog razdoblja svjetski BDP porastao je 11 puta.

Ubrzanje svjetskoga povijesnog tijeka uvijek državama otvara nove beskrajne mogućnosti, i ja sam ponosan što smo ih iskoristili u cijelosti.

Za 20 i više godina proveli smo modernizaciju svih sfera društvenog života na vrlo visokoj razini. I napravili smo to za što je mnogim drugim zemljama trebalo 100 ili 150 godina.

Međutim, još uvijek imamo društvene skupine koje nisu integrirane u ukupan proces modernizacije. Za to postoje objektivni razlozi. U društvu još uvijek postoji određena neravnoteža koja utječe na moralno stanje i javna očekivanja ljudi.

Moramo otkloniti ovu neravnotežu i svim slojevima društva pružiti mogućnost da se integriraju u proces modernizacije, pronađu svoje dostojno mjesto u društvu i u potpunosti se koriste mogućnostima koje pruža novi politički kurs.

Drugi izazov – globalna demografska neravnoteža

Svaki dan povećava se globalna demografska neravnoteža. Globalni trend je starenje čovječanstva. Nakon 40 godina broj ljudi starijih od šezdeset bit će brojniji od onih ispod 15 godina. Niska stopa nataliteta i starenje čovječanstva u mnogim će zemljama neminovno izazvati probleme na tržištu rada, posebice nedostatak radne snage.

Povećana demografska neravnoteža stvorit će nove valove migracija i povećati socijalne napetosti diljem svijeta.

Mi u Kazahstanu suočeni smo s migracijskim pritiskom u nekim regijama zemlje, gdje ilegalni radnici imigranti destabiliziraju lokalna tržišta rada.

Trebamo također shvatiti da se vjerojatno u doglednoj budućnosti možemo suočiti i s obrnutim procesom – radnom emigracijom iz naše zemlje.

Mi smo mlada nacija. Prosječna dob u našoj zemlji je 35 godina. To nam daje ogromnu mogućnost za očuvanje našeg ljudskog potencijala i za pravilno pozicioniranje u svijetu. I danas imamo dobru osnovu za naprijed.

U našoj zemlji imamo posla, i svatko tko ga želi, može ga pronaći. Osim toga svatko ima priliku da sam sebi stvori posao, da se pobrine za sebe. To je naš veliki uspjeh.

Vodim vas do društva općeg rada, gdje nezaposleni nisu samo primatelji naknada, a naučit će nove vještine, gdje se osobe s ograničenim mogućnostima mogu aktivno uključiti u kreativne aktivnosti, a korporacije i poduzeća stvoriti im pristojne uvjete za njihov rad.

Naši mladi ljudi moraju učiti, ovladati novim znanjima, stjecati najnovije vještine i učinkovito koristiti znanja i tehnologije u svakodnevnom životu. Za to moramo stvoriti sve mogućnosti, osigurati najpovoljnije uvjete.

Treći izazov – prijetnja globalnoj sigurnosti hrane

Visoke stope rasta svjetske populacije dramatično će povećati problem hrane.

Čak i danas u svijetu nekoliko desetaka milijuna ljudi gladuje, približno milijarda ljudi trajno osjeća nedostatak hrane. Bez revolucionarnih promjena u proizvodnji hrane te strašne brojke samo će rasti.

Za nas u ovom izazovu leže ogromne mogućnosti.

Mi smo već jedan od najvećih izvoznika žitarica. Imamo ogromne ekološki čiste teritorije i u stanju smo proizvesti organsku hranu.

U potpunosti možemo napraviti kvalitativni skok u poljoprivrednoj proizvodnji. Za to nam treba novi tip razmišljanja države.

Četvrti izazov – akutna nestašica vode

Svjetski vodni resursi također se nalaze pod velikim pritiskom.

Tijekom posljednjih 60 godina na planetu potrošnja pitke vode porasla je osam puta. Do sredine stoljeća mnoge će zemlje morati uvoziti vodu.

Voda je vrlo ograničen resurs i borba za posjedovanje izvora postaje glavni čimbenik geopolitike, kao jedan od uzroka napetosti i sukoba u svijetu.

Problem opskrbe vodom akutan je i u našoj zemlji. Nedostaje nam kvalitetna pitka voda. Cijeli niz regija ima hitnu potrebu za njom.

Postoji i geopolitička dimenziju tog problema. Čak i danas smo suočeni s ozbiljnim pitanjem korištenja vodnih resursa prekograničnih rijeka. Unatoč složenosti ovog pitanja ne treba dozvoliti njegovu politizaciju.

Peti izazov – globalna energetska sigurnost

Sve razvijene zemlje povećavaju ulaganja u alternativne i “zelene" energetske tehnologije. Već do 2050. njihova uporaba generirat će do 50% sve korištene energije.

Očito je da postupno dolazi do kraja ere vladavine ugljikovodika. Nastupa nova era u kojoj će se ljudska egzistencija temeljiti ne samo i ne toliko na nafti i plinu nego na obnovljivim izvorima energije.

Kazahstan je jedan od ključnih elemenata globalne energetske sigurnosti.

Naša zemlja koja ima jednu od najvećih rezervi nafte i plina ni na jedan korak neće odstupiti od svoje politike sigurnog strateškog partnerstva i obostrano korisne međunarodne suradnje u energetskom području.

Šesti izazov – iscrpljenje prirodnih resursa

U uvjetima ograničenja, iscrpljenja prirodnih resursa Zemlje rast potrošnje bez presedana će u ljudskoj povijesti utjecati kako na negativne tako i na pozitivne procese različitih smjerova.

Naša zemlja ima ovdje niz prednosti. Bog nam je dao puno prirodnih bogatstava. Drugim zemljama i narodima bit će potrebni naši resursi.

Nama je u osnovi važno promisliti naš odnos prema svojim prirodnim bogatstvima. Moramo naučiti upravljati njima ispravno, skupljajući prihode od njihove prodaje u riznici, i što je najvažnije – maksimalno učinkovito transformirati prirodna bogatstva naše zemlje u održiv gospodarski rast.

Sedmi izazov – treća industrijska revolucija

Čovječanstvo se nalazi na pragu treće industrijske revolucije koja mijenja sam koncept proizvodnje. Tehnološki napredak iz temelja mijenja strukturu i potrebe međunarodnih tržišta. Mi živimo već u potpuno drugačijoj tehnološkoj stvarnosti nego prije.

Digitalna i nanotehnologija, robotika, regenerativna medicina i mnoga druga znanstvena dostignuća postat će svakodnevica, transformirajući ne samo okoliš već i samog čovjeka.

Moramo biti aktivni sudionici u tim procesima.

Osmi izazov – povećanje socijalne nestabilnosti

Trenutačno jedan od najvećih svjetskih problema je rastuća socijalna nestabilnost. Njegov glavni uzrok je socijalna nejednakost.

Danas u svijetu oko 200 milijuna ljudi ne može naći posao. Čak i u Europskoj uniji stopa nezaposlenosti na svojoj je najvišoj razini u posljednjih deset godina i provocira brojne masovne nerede.

U tom kontekstu mora se priznati da situacija u Kazahstanu izgleda prilično dobro. Danas imamo najnižu stopu nezaposlenosti u novijoj povijesti. Ovo je definitivno velik uspjeh. Ipak, ne možemo počivati na lovorikama.

Globalna ekonomska kriza, koja se pretvara u društveno-političku krizu, neminovno će Kazahstan staviti pod pritisak, testirat će našu snagu.

Stoga se na dnevnom redu postavlja pitanje socijalne sigurnosti i socijalne stabilnosti.Važan zadatak za nas je ojačati društvenu stabilnost u našem društvu.

Deveti izazov – kriza vrijednosti naše civilizacije

Svijet doživljava akutnu krizu vrijednosti i svjetonazora. Sve više i više čuju se glasovi nagovješćujući sukob civilizacija, kraj povijesti, neuspjeh multikulturalizma.

Nama je principijelno važno da se ne uključujemo u ovaj diskurs svjetonazora, čuvajući naše vrijednosti dokazane tijekom godina. Prema našem vlastitom iskustvu znamo da to što su nazivali našom Ahilovom petom – multietničnost i multikonfesionalnost – mi smo okrenuli u svoju prednost.

Moramo naučiti živjeti u suživotu kultura i religija. Moramo se zalagati za dijalog kultura i civilizacija.

Samo u dijalogu s drugim narodima naša će zemlja biti u mogućnosti postići uspjeh i biti utjecajna u budućnosti. U 21. stoljeću Kazahstan treba ojačati svoju poziciju regionalnog lidera i postati most za dijalog i interakciju između Istoka i Zapada.

Deseti izazov – prijetnja nove svjetske destabilizacije

Svi mi vidimo što se sada događa u svijetu. Ovo nije novi val krize, već nastavak krize 2007–2009. g. iz koje svjetsko gospodarstvo još uvijek nije izašlo.

Globalni ekonomski sustav može biti ozbiljno ugrožen već 2013–2014. godine i izazvati, na primjer, kolaps svjetskih cijena sirovina. Za nas je ovaj scenarij vrlo nepoželjan.

Mogući recesija u EU i/ili SAD-u može smanjiti potrebe razvijenih zemalja za sirovinama. Potencijalno pomanjkanje najmanje jedne države eurozone moglo bi izazvati domino-

efekt i dovesti u pitanje sigurnost naših međunarodnih pričuva i stabilnost naših izvoznih isporuka.

Smanjenje deviznih rezervi povećava pritisak na devizni tečaj i inflaciju, što pak može negativno utjecati na društveno-gospodarsku situaciju.

U tom smislu moramo razviti promišljen, koherentan i koordiniran kurs svih grana vlasti, države i društva kako bi u potpunosti biti spremni za bilo koji scenarij međunarodne situacije.

III. Strategija Kazahstan – 2050. Novi politički kurs za novi Kazahstan u ubrzano promjenjivim povijesnim uvjetima

Dragi Kazahstanci!

Dragi sunarodnjaci!

Paradigma zadaća koje moramo riješiti kvalitativno se promijenila.

Kako bismo dostojno prihvatili nove izazove, okvir Strategije 2030. nije više dovoljan. Nama je važno proširiti horizont planiranja i kao prije 15 godina, učiniti sljedeći ideološki pomak.

Prvo, Kazahstan je moderna država. Naše društvo je doseglo zrelost. Stoga je sadašnji program različit od onoga koji smo imali u fazi uspostave države.

Obilježja i dubina transformacija koje se zbivaju u svijetu zahtijevaju dugoročan održiv razvoj. Mnoge zemlje već pokušavaju gledati izvan okvira razdoblja 2030–2050. “Upravljano prognoziranje" postaje važan instrument za razvoj država u sadašnjem nestabilnom vremenu.

Drugo, Strategija Kazahstan – 2030. izrađena je za razdoblje od osnutka naše državnosti. Prema svojim osnovnim parametrima ona je ispunjena.

Treće, suočeni smo s izazovima i prijetnjama koje generira nova realnost. Oni nose sveobuhvatna obilježja i utječu na sve zemlje i regije.

Kada smo razvijali strategiju Kazahstan – 2030, nitko nije mislio da će nastupiti svjetska gospodarska i financijska kriza takvih neviđenih razmjera, zbog koje će nastati nove, potpuno neočekivane gospodarske i geopolitičke okolnosti.

Strategija 2030. stvarala se 1997. g. kao javni dokument. Mi smo u samom početku naglasili mogućnost korekcije.

Shvativši da se situacija u svijetu mijenja i da život može napraviti neke promjene, prema mom nalogu bila je stvorena radna skupina koja je radila na osmišljavanju našeg položaja i naše moguće strategije u novim uvjetima.

Uzimajući u obzir njezinu razradu, predlažem izgraditi novi politički kurs nacije do 2050. godine, u kojem će se nastaviti provedba Strategije 2030. Moramo biti svjesni da će vrijeme i uvjeti unositi neke promjene u naše planove, kao što se dogodilo s programom Kazahstan – 2030.

Godina 2050. – ovo nije samo simboličan datum.

To je realan rok na koji se sada fokusira globalna zajednica. UN je razvio Globalnu prognozu civilizacije do 2050. godine.

Izvješće o prognozi do 2050. godine objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a Sada sve veći broj zemalja razrađuje i prihvaća takve dugoročne strategije. Kina je također

odredila takav horizont strateškog planiranja.

Čak i velike multinacionalne tvrtke razvijaju strategiju za pola stoljeća unaprijed.

Prije petnaest godina, kada je usvojena Strategija 2030, prva generacija Kazahstanaca, koji su već rođeni u našoj novoj domovini, tek se spremala poći u školu.

Danas su oni već zaposleni ili će završiti svoje studije na sveučilištima.

A za dvije ili tri godine već će se početi rađati druga generacija neovisnosti. Stoga je važno već sada razmišljati o tome da im se daju ispravne smjernice.

Naš je glavni cilj do 2050. godine postati jedna od 30 najrazvijenijih zemalja svijeta.

Naša postignuća i naš kazahstanski model razvoja treba postati temelj novog političkog kursa.

Strategija Kazahstan – 2050. skladan je razvoj strategije Kazahstan –2030. u novoj fazi. To je odgovor na pitanje tko smo, kamo idemo i gdje želimo biti u 2050. godini. Siguran sam da mladu generaciju zanima upravo to.

Zbog svih tih razloga predlažem projekt novog političkog kursa nacije do 2050. godine. To će i biti moja Poslanica narodu Kazahstana.

***

Kamo idemo? Kazahstan bi se trebao do 2050. godine nalaziti među trideset najrazvijenijih država svijeta.

Među zemljama u razvoju natjecanje za mjesto u klubu bit će žestoko. Narod mora biti spreman za globalni ekonomski sukob, jasno shvaćajući da je mjesto pod suncem zajamčeno samo najjačima.

Moramo raditi ciljano i nadahnuto ne gubeći iz vida naše primarne ciljeve:

• Daljnji razvoj i jačanje državnosti

• Prijelaz na nova načela gospodarske politike

• Sveobuhvatna podrška poduzetništvu, pokretaču nacionalnog gospodarstva

• Izrada novog socijalnog modela

• Stvaranje modernog i učinkovitog sustava obrazovanja i zdravstvene zaštite

• Povećana odgovornost, učinkovitost i funkcionalnost državnog aparata

• Izgradnja međunarodne i obrambene politike koja odgovara novim izazovima

Danas ću također istaknuti prioritetne zadaće u 2013. godini koja će osigurati uspješan početak novog političkog kursa u 2050.

U skladu s tim ciljevima Vlada odmah treba razviti Nacionalni akcijski plan u 2013.

Ovaj najvažniji dokument treba sadržavati konkretne upute i predvidjeti osobnu odgovornost čelnika izvršne, zakonodavne i sudske grane vlasti. Administracija predsjednika treba imati poseban nadzor nad tijekom pripreme i naknadne provedbe.

A sada bih želio dati svoju viziju osnovnog kursa Strategije Kazahstan –2050.

1. EKONOMSKA POLITIKA NOVOG KURSA SVEOBUHVATAN GOSPODARSKI PRAGMATIZAM NA NAČELIMA PROFITABILNOSTI, POVRATA OD ULAGANJA I KONKURENTNOSTI

1. Sveobuhvatan gospodarski pragmatizam

Bit gospodarske politike novog kursa je sveobuhvatan ekonomski pragmatizam. Ustvari, to je radikalan raspad naših današnjih pogleda i pristupa.

Što to znači?

Prvo. Donošenje svih, bez iznimke, gospodarskih i upravljačkih odluka u smislu gospodarske isplativosti i dugoročnih interesa.

Drugo. Određivanje novih tržišnih niša u kojima Kazahstan može sudjelovati kao ravnopravan poslovni partner. Stvaranje novih bodova gospodarskog rasta.

Treće. Stvaranje povoljne klime za ulaganja radi porasta gospodarskog potencijala. Profitabilnost i povrat od investicija.

Četvrto. Stvaranje učinkovitoga privatnog sektora gospodarstva i razvoj javno-privatnog partnerstva. Državno poticanje izvoza.

Nova politika ljudskih resursa

Ključni uvjet za uspjeh nove gospodarske politike trebaju podržati ljudski resursi. Za to moramo:

Usavršiti upravljačke resurse, a pričuve za to imamo;

Treba uvesti moderne instrumente menadžmenta i načela korporativnog upravljanja u javnom sektoru;

Istodobno moramo izvući korist iz međunarodne podjele rada, posebice angažirati inozemne ljudske resurse za provedbu nekih od zadaća našeg novog programskog kursa, i to putem outsourcinga. Također moramo privući najbolje strane stručnjake na otvorenom tržištu i pozvati ih da rade za nas u zemlji.

Korištenje upravljačkog osoblja s velikim međunarodnim iskustvom i znanjem dat će dvostruki učinak: ne samo da ćemo modernizirati naš proizvodni menadžment nego ćemo instruirati naše domaće osoblje. To je nova praksa za nas.

Načelno je važno po etapama, do 2050. godine, osigurati rješavanje sljedećih zadataka:

Modernizacija makroekonomske politike Proračunska politika

• Moramo se oboružati novim načelom proračunske politike – trošiti samo u okviru svojih mogućnosti te što je više moguće smanjiti deficit na minimum. Treba povećati pričuve za “crne" dane, osiguravajući Kazahstan u dugoročnoj perspektivi.

• Odnos prema proračunskim procesima treba biti isto tako štedljiv i promišljen, kao u privatnim ulaganjima. Drugim riječima, ni jedan proračunski tenge ne bi smio biti potrošen uzalud.

• Državni proračun treba biti usredotočen na dugoročne produktivne nacionalne projekte kao što je, na primjer, gospodarska raznolikost te razvoj infrastrukture.

Potrebno je strogo odabrati objekte za ulaganje u smislu njihove izvedivosti i korisnog učinka. Važno je zapamtiti da čak i najmoderniji objekti postaju teret proračuna ako zahtijevaju troškove održavanja, ali ne donose prihode i ne rješavaju probleme građana zemlje.

Porezna politika

• Potrebno je uvesti povoljan porezni režim za zaposlene u području proizvodnje i novih tehnologija. Sada je ovaj rad započeo. Dajem zadatak da se učini revizija svih poreznih olakšica te da ih se učini maksimalno učinkovitima.

• Moramo nastaviti politiku liberalizacije porezne uprave i sistematizirati carinsko administriranje. Potrebno je pojednostaviti i smanjiti porezne prijave. Moramo potaknuti tržišne sudionike na konkurenciju, a ne kako bi pronašli načine da izbjegnu poreze.

• Pragmatično smanjenje poreznog nadzora treba umanjiti dijalog poslovnih subjekata s poreznim vlastima. U sljedećih pet godina svi moraju prijeći na e-izvješćivanje.

• Od 2020. godine moramo uvesti praksu poreznog kreditiranja. Glavni zadatak – promovirati investicijsku aktivnost poduzetnika.

• Nova porezna politika treba biti socijalno usmjerena. Za to je potrebno, počevši od

2015. godine, razviti niz poticajnih mjera, uključujući i praksu pružanja poreznih olakšica tvrtkama i pojedincima koji ulažu sredstva u obrazovanje i zdravstveno osiguranje za sebe, svoju obitelj, zaposlenike.

Dakle buduća porezna politika na poslovnoj razini treba stimulirati domaći rast i domaći izvoz na inozemna tržišta, a na razini građana poticati njihovu akumulaciju, štednju i investicije.

Monetarna politika

S obzirom na nepovoljnu situaciju u svjetskoj ekonomiji morat ćemo osigurati zaštitu prihoda za svakog građanina Kazahstana i za gospodarski rast održavati prihvatljivu stopu inflacije. To nije samo makroekonomski problem, to je pitanje socijalne sigurnosti zemlje. I to je glavno pitanje rada Nacionalne banke i Vlade, počevši od 2013. godine.

• Kazahstanske banke, pak, moraju ispuniti svoju namjenu i zadovoljiti potražnju realnog gospodarskog sektora za kreditima. Pritom se ne smije oslabiti kontrola financijskog sustava, potrebno je očistiti banke od problematičnih kredita i početi aktivno raditi na rješavanju pitanja financiranja. Za to treba Nacionalna banka i Vlada, uz koordinaciju Ureda predsjednika, razviti konceptualno novi sustav monetarne politike usmjerene na osiguranje gospodarstva potrebnim financijskim sredstvima.

Politika upravljanja državnim i vanjskim dugom

• Moramo pod stalnom kontrolom držati razinu javnog duga zemlje. Trebamo smanjiti proračunski manjak u BDP-u od 2,1% u 2013. do 1,5% u 2015. godini. Javni dug trebao bi ostati na umjerenoj razini. To je načelni zadatak, jer samo tako možemo osigurati stabilnost našeg proračuna i nacionalnu sigurnost u uvjetima svjetske nestabilnosti.

• Potrebno je strogo kontrolirati razinu duga kvazijavnog gospodarskog sektora.

Drugo. Razvoj infrastrukture

Infrastruktura treba povećati mogućnosti za gospodarski rast. Infrastrukturu je potrebno razvijati u dva pravca: integrirati nacionalno gospodarstvo u globalno okruženje i kretati se u regije u zemlji.

• Važno je usredotočiti pozornost na izlaz izvan granica zemlje radi stvaranja proizvodnih prometno-logističkih objekata izvan Kazahstana pažljivo proračunavši svoju korist. Moramo izaći iz okvira postojećih razmišljanja i osnivati zajednička poduzeća u regiji i cijelom svijetu: Europi, Aziji i Americi, kao što su, primjerice, luke u zemljama s izravnim pristupom moru, prometno-logistička čvorišta na ključnim tranzitnim točkama u svijetu itd. U tu svrhu treba razviti poseban program “Globalna infrastrukturna integracija".

• Moramo razvijati naš tranzitni potencijal. Danas se realizira niz velikih nacionalnih infrastrukturnih projekata, koji bi do 2020. godine trebali rezultirati povećanjem tranzitnog prijevoza kroz Kazahstan dva puta. Do 2050. ta brojka treba se povećati 10 puta.

• Sve mora biti podređeno ključnom zadatku – promociji našeg izvoza samo na onim svjetskim tržištima gdje će biti dugotrajna potražnja za našim proizvodima i uslugama.

• Stvaranje infrastrukture također treba biti podčinjeno zakonu rentabilnosti. Treba graditi samo ondje gdje će izgradnja dovesti do razvoja novih poslova i stvaranja novih radnih mjesta.

• Unutar zemlje moramo stvoriti “infrastrukturna središta" za “pokrivanje" udaljenih područja ili regija s nedostatnom naseljenosti vitalnim i ekonomski neophodnim infrastrukturnim objektima. To zahtijeva stvaranje napredne infrastrukture prometnog sustava.

• Nalažem Vladi da u 2013. razvije i usvoji državni program za razvoj infrastrukture.

Tréce. Modernizacija sustava upravljanja državnom imovinom

Kazahstan je neveliko gospodarstvo na globalnoj razini i treba njime upravljati vrlo učinkovito. Zemlja mora raditi kao jedinstvena korporacija, a država bi trebala biti njezina jezgra.

Snaga korporativnog razmišljanja leži u činjenici da se svi procesi smatraju jedinstvenom cjelinom. Državni čelnici na svim razinama trebaju naučiti ovako poslovno razmišljati.

Još jednom ponavljam, potrebno je ne samo rasporediti proračun zemlje već ulagati mudro i provjereno.

Glavni kriterij učinkovitosti je razina povrata od naših ulaganja. Čim brže ćemo moći povećati proizvodne kapacitete u zemlji, brže će Kazahstan postati punovrijedan igrač, a ne privjesak na međunarodnom tržištu.

• “Lokomotiva" prijelaza na novu gospodarsku politiku treba postati Nacionalni fond.

Prvo, sredstva Nacionalnog fonda treba usmjeriti na dugoročne strateške projekte. U 2013. akumulacija sredstava u Nacionalnom fondu treba se nastaviti, no ta sredstva treba vrlo racionalno i promišljeno koristiti.

• Država, koju zastupaju nacionalne kompanije, treba stimulirati razvoj gospodarstva budućnosti, uzimajući u obzir sektore koji će se pojaviti kao rezultat treće industrijske revolucije. Domaća industrija treba upotrebljavati najnovije kompozitne materijale koje moramo sami proizvoditi.

• Država treba poticati razvoj tranzitnog potencijala u području informacijske tehnologije. Do 2030. moramo osigurati da kroz Kazahstan protječe barem 2–3% globalnog protoka informacija. Do 2050. ta se brojka treba barem udvostručiti.

• Također je potrebno poticati privatne tvrtke da investiraju svoja sredstva u istraživanja i inovacije. Želio bih posebno naglasiti da je uvođenje inovacija jako važno, ali to nije sama sebi svrha. Realnu korist zemlja će dobiti tek kad naša nova tehnologija bude imala potražnju, kad bude tražena na tržištu. U protivnom, inovacija je gubitak novca.

• Potrebno je stati na kraj praksi izborne potpore pojedinih poduzeća ili grana djelatnosti. Mi trebamo podržati one industrije koje obavljaju društveno važne i strateške funkcije i dokazuju svoju učinkovitost.

Četvrto.Novi sustav upravljanja prirodnim resursima

Moramo koristiti resurse kao važnu stratešku prednost Kazahstana za osiguranje gospodarskog rasta, velikih vanjskopolitičkih i vanjskoekonomskih sporazuma:

• Već danas potrebno je maksimalno ubrzati izlaz sirovina na međunarodna tržišta koja će u slučaju novog financijskog kolapsa biti destabilizirana. Naši glavni uvoznici mogu znatno smanjiti nabavu sirovina, a cijene bi mogle naglo pasti. Naša prijevremena strategija omogućit će nam, prije početka destabilizacije tržišta, vrlo brzo akumulirati novac koji će tada pomoći zemlji preživjeti razdoblje eventualne globalne krize.

• Tehnološka revolucija mijenja strukturu potrošnje sirovina. Na primjer, uvođenje tehnologije kompozita i novih vrsta betona obezvređuje rezerve željezne rudače i ugljena. Ovo je još jedan faktor za povećanje tempa proizvodnje i isporuke prirodnih resursa na svjetska tržišta kako bi se za dobrobit zemlje trenutačno iskoristila visoka svjetska potražnja.

• Ostajući velikim igračem na tržištu ugljikovodika, moramo razvijati proizvodnju alternativnih i obnovljivih vrsta energije, aktivno uvoditi tehnologije koje koriste energiju sunca i vjetra. Sve mogućnosti za to imamo. Do 2050. u zemlji na alternativne i obnovljive izvore energije treba otpasti najmanje polovica ukupne potrošnje energije.

***

Ako nacija želi koristiti prihode od prirodnih resursa za 35 godina, mora se pripremiti za to već sada. Moramo razviti posebnu strategiju – odrediti prioritete i partnere, planirati rad za sve predstojeće godine, kao što to čine sve glavne korporacije i koncerni.

Ovo je glavna pouka iz naše vlastite povijesti: pripremu i pregovore o Kašaganu počeli smo gotovo prije 20 godina, a rezultate počinjemo dobivati tek sada.

Glavni pravci razvoja strategije:

• Kako bi regije bile zainteresirane za privlačenje investicija, potrebno je ukinuti moratorij na uporabu mineralnih resursa.

• Moramo prijeći od jednostavnih isporuka sirovine na suradnju u području prerade energetskih resursa i razmjene najnovije tehnologije. Do 2025. u potpunosti trebamo osigurati domaće tržište gorivom i mazivom u skladu s novim ekološkim standardima.

• Trebamo privući ulagače samo na uvjetima isporuke najnaprednije tehnologije proizvodnje i prerade. Trebali bismo dozvoliti investitorima da dobiju i koriste naše sirovine samo u zamjenu za stvaranje najnovije proizvodnje na teritoriju naše zemlje.

• Kazahstan treba postati regionalni magnet za ulaganja. Naša zemlja mora biti najatraktivnije mjesto Euroazije za ulaganja i transfer tehnologije. To je načelno važno. Moramo pokazati investitorima prednosti koje imamo.

• Sva poduzeća za vađenje sirovina moraju uvoditi samo ekološki neškodljivu proizvodnju.

Poštovani sunarodnjaci!

U interesu budućnosti nacije i sigurnosti države treba stvoriti stratešku “pričuvu" sirovine ugljikovodika. Strateška pričuva postat će temelj energetske sigurnosti zemlje. Time ćemo stvoriti još jedan obrambeni ešalon u slučaju mogućih gospodarskih lomova.

***

Peto. Plan sljedeće faze industrijalizacije

Nakon dvije godine završit će prvih pet godina programa forsirane inovacijske industrijalizacije.

Vlada bi trebala razviti detaljan plan za sljedeću fazu industrijalizacije. Potreban je scenarij razvoja perspektivnih tehnoloških pravaca.

Kao rezultat toga, udio nesirovinskog izvoza u općem opsegu izvoza treba se povećati dva puta do 2025. i tri puta do 2040. godine.

Što za to treba učiniti?

• Do 2050. Kazahstan u potpunosti treba obnoviti svoju proizvodnu imovinu u skladu s najnovijim tehnološkim standardima

U najkonkurentnijim granama industrije moramo aktivno razvijati strategije za formiranje nove tržišne niše za domaće proizvođače. Time će se izbjeći potencijalno štetne posljedice deindustrijalizacije, pogotovo s perspektivom ulaska u WTO.

Domaći proizvodi trebaju postati konkurentni. Od 1. siječnja 2012. počela je praktična faza stvaranja jedinstvenog gospodarskog prostora uz sudjelovanje Kazahstana, Rusije i Bjelorusije. To je veliko tržište s ukupnim BDP-om od dva trilijuna USD, koje objedinjuje 170 milijuna potrošača i koje treba naučiti naše poduzetnike da budu konkurentni. Pritom u ovom ekonomsko-integracijskom procesu Kazahstan neće izgubiti ni djelić svog političkog suvereniteta.

• Trebamo razvijati novu proizvodnju s naglaskom na proširenje nesirovinskog sektora, orijentiranog na izvoz.

• Moramo usredotočiti državni program na forsirani industrijsko-inovativni razvoj za uvoz proizvodnih kapaciteta i razmjenu tehnologije. Za to trebamo potprogram za stvaranje i razvoj zajedničkih međunarodnih tvrtki i partnerstva koji će biti povoljni za zemlju.

• Do 2030. Kazahstan treba proširiti svoju nišu na svjetskom tržištu svemirskih usluga i dovesti do logičnog završetka niz započetih projekata. Mislim na kompleks za sastavljanje i testiranje svemirskih letjelica u Astani, svemirski sustav daljinskog sondiranja, nacionalni sustav svemirskog monitoringa i nadzemne infrastrukture, sustav satelitske navigacije visoke preciznosti.

• Potrebno je nastaviti razvoj dviju vodećih inovacijskih grupacija – Nazarbajevljevo sveučilište i Park inovativne tehnologije. Moramo ubrzati prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom ugljika.

U 2013. predlažem osnovati međunarodnu organizaciju “Zeleni most" i početi provoditi projekt Green 4 na osnovi četiri satelitska grada oko Almatija.

Snažan poticaj za prijelaz zemlje na “zeleni" put razvoja treba pružiti nadolazeći EXPO 2017 u Astani. U glavnom gradu bit će predstavljena najbolja svjetska dostignuća znanosti i tehnologije. Mnogi Kazahstanci moći će svojim vlastitim očima vidjeti “energiju budućnosti" kojoj težimo.

***

Sada sam se dotakao najosnovnijih pitanja o kojima će ovisiti priprema zemlje za treću industrijsku revoluciju.

Šesto. Modernizacija poljoprivrede, posebno u svjetlu povećanja globalne potražnje za poljoprivrednim proizvodima.

Da bi se postalo liderom na globalnom tržištu hrane i povećala poljoprivredna proizvodnja, trebamo:

• Proširiti zasijane površine. Napominjem da takvu mogućnost nemaju sve zemlje.

• Osigurati znatno povećanje prinosa, prvenstveno zbog uvođenja novih tehnologija.

• Imamo velik potencijal za stvaranje krmne baze stočarstva na svjetskoj razini.

• Moramo stvoriti konkurentne nacionalne brandove s naglaskom na očuvanje prirode. Kao rezultat toga, dao sam zadatak našim agroindustrijskim kompleksima da postanu globalni igrači na području ekološki čiste proizvodnje.

Razvoj farmerstva i malih i srednjih gospodarstava u poljoprivrednoj preradi i trgovini To je ključni zadatak. Ovdje nam je potrebno:

• Promijeniti kulturu u poljoprivredi i oživiti naše tradicije stočarstva novim znanstvenim, tehnološkim i menadžerskim dostignućima;

• Odrediti na koju ćemo masovnu proizvodnju staviti naglasak kako bi pobijedili na glavnim izvoznim tržištima.

Kao rezultat poduzetih mjera do 2050. mora se pet puta povećati udio poljoprivrednih proizvoda u BDP-u zemlje.

Već u 2013. nalažem Vladi:

• Donijeti nov program razvoja agroindustrijskog kompleksa zemlje do 2020.

• Do 2020. 4,5 puta povećati visinu državne potpore za poljoprivredu.

• Razviti sustav zakonodavnih i gospodarskih poticaja za stvaranje velikih i srednjih poljoprivrednih poduzeća, usmjerenih na korištenje novih poljoprivrednih tehnologija. razdoblju nakon što je dodijeljeno.

Politika vodnih resursa

Za potrebe poljoprivrede trebamo ogromne količine vode. U tom smislu moramo:

• Pažljivo proučiti napredna rješenja problema vodoopskrbe u drugim zemljama, poput Australije, i koristiti ih u našim uvjetima.

• Uvesti najnapredniju tehnologiju proizvodnje i razborito koristiti podzemne vode rezerve koje su kod nas znatne.

• U sektoru poljoprivrede prijeći na tehnologije za štednju vlage.

Treba potpuno promijeniti mišljenje u našem društvu. Moramo prestati rasipati vodu – jedan od naših najdragocjenijih prirodnih resursa.

Do 2050. Kazahstan treba jednom zasvagda riješiti problem vodoopskrbe.

Nalažem Vladi razviti dugoročni nacionalni program za vodu, u kojem treba dosljedno u prvoj fazi do 2020. riješiti problem pitke vode, a u drugoj do 2040. navodnjavanje.

2. SVEOBUHVATNA PODRŠKA PODUZETNIŠTVU – VODEĆOJ SILI NACIONALNOG GOSPODARSTVA

Domaće poduzetništvo je pokretačka sila novog gospodarskog kursa. Udio malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu treba se do 2030. povećati barem dvostruko.

Prvo, moramo stvoriti uvjete kako bi se ljudi mogli okušati u poslovanju, postati punopravni sudionici provedenih gospodarskih reformi u zemlji, a ne čekati da država riješi za njih sve probleme.

Važno je podići opću razinu poslovne kulture i poticati poduzetničku inicijativu. Za to je potrebno:

• Poticati želju malih i srednjih poduzeća za udruživanje i kooperaciju te stvoriti sustav podrške i poticanja.

• Razviti domaće tržište potičući lokalne poslovne inicijative i minimalno, ali strogo regulirano:

• Predvidjeti uvođenje novog, jačeg sustava odgovornosti za državne službenike koji stvaraju umjetne prepreke za poslovanje.

• S obzirom na nove realnosti, uključujući i naše sudjelovanje u EEA-u, predstojećem pristupanju WTO-u, poboljšati mehanizme potpore domaćim proizvođačima i poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu i promicanje njihovih interesa.

Današnji zadatak je stvoriti potrebne uvjete i preduvjete za prelazak malih tvrtki i pojedinačnih poduzetnika u kategoriju srednjih.

Nažalost, sadašnje postojeće nepravilnosti u poreznom sustavu za male i srednje poduzetnike ometaju njihov rast i razvoj. Dakle, Vlada treba do kraja 2013. godine provesti izmjenu zakona usmjerenu na jasno razgraničenje između pojmova mikro, malog, srednjeg i velikog poduzetništva. Međutim, ne bismo trebali povećati opterećenje malim i srednjim poslovnim segmentima.

Nalažem Vladi do kraja prve polovine 2013. otkazati sve dozvole i licence koje izravno ne utječu na životnu sigurnost građana Kazahstana i zamijeniti ih obaviješću.

Na zakonskoj osnovi treba uspostaviti uvjete pod kojima će biznis samostalno regulirati kontrolu kvalitete proizvoda, radova i usluga. Moramo razviti novi sustav zaštite potrošača, eliminirajući za njih višerazinski sustav sudskih odluka.

Drugo, za izgradnju sigurnog dijaloga na temelju javno-privatnog partnerstva trebalo bi produljiti konsolidaciju poslovanja, koja rješava problem pokrivenosti i uključenosti svih poduzetnika u provedbi ove nove strategije.

Analiza međunarodnog iskustva pokazuje da je konsolidacija poslovanja u komorama jedan od najvažnijih čimbenika gospodarskog učinka. Gdje je to učinjeno, utjelovljuje se načelo “jak biznis – jaka država".

Vlada je u suradnji sa savezom “Atameken" razradila konceptualni model obveznog članstva u Nacionalnoj komori poduzetnika.

Ovaj model će osigurati delegiranje širokih ovlasti i funkcija iz državnih tijela na novonastalo Nacionalno vijeće poduzetnika u područjima kao što su vanjske gospodarske aktivnosti, stručno i tehničko obrazovanje i sveobuhvatne usluge podrške za mala poduzeća, pogotovo u ruralnim područjima te pojedinim industrijskim gradovima. Nacionalna komora poduzetnika postat će pouzdan i kompetentan partner Vladi.

U vezi s tim nalažem Vladi razraditi odgovarajući nacrt zakona i dostaviti ga Parlamentu u prvom kvartalu iduće godine.

Treće, država treba promijeniti svoju ulogu. Trebamo drugi val velikih privatizacija.

To nije jednostavan korak, jer će to značiti preraspodjelu nadležnosti između države i tržišta. No, moramo ići na to kako bismo sačuvali visoke stope gospodarskog rasta.

Privatan posao je uvijek i svugdje učinkovitiji od države. Stoga moramo u privatne ruke prenijeti poduzeća i usluge nestrateške naravi. To je temeljno važan korak za jačanje domaćeg poduzetništva.

Prvi korak u tom smjeru bio je uspješan početak programa “Narodne IPO". To je prije svega raspodjela nacionalnog bogatstva u ruke naroda. Tvrtka “KazTransOil" d. d. najavila je plasman od 28 milijarda tenge, a zahtjevi su već sada gotovo dva puta premašili ponudu.

3. NOVA NAČELA SOCIJALNE POLITIKE – SOCIJALNA SIGURNOST I OSOBNA ODGOVORNOST

Naš glavni cilj je socijalna sigurnost i dobrobit naših građana. To je najbolje jamstvo stabilnosti u društvu.

U našem društvu raste zahtjev za obnovljenu i učinkovitiju socijalnu politiku koja će biti sposobna nositi se s izazovima vremena.

Kao što pokazuje međunarodno iskustvo, idealnog i univerzalnog modela socijalne politike nema. Baš kao što ne postoji društvo u kojem su svi građani zadovoljni postojećim društvenim sustavom.

Rješavanje pitanja socijalne sigurnosti i dobrobiti svih građana teška je i vrlo ozbiljna zadaća koja se tiče svakog građanina Kazahstana. Dakle tu treba pažljivo razmotriti pristup.

Želim predstaviti svoju viziju načela koja bismo trebali slijediti i s pomoću kojih možemo ostvariti prilagodbu u našim pristupima pitanjima socijalne pravde i socijalne skrbi.

Nova načela socijalne politike

Država, pogotovo u kontekstu globalne krize, treba jamčiti građanima minimalne socijalne standarde.

Glavni zadatak – ne dozvoliti rast siromaštva.

Siromaštvo ne smije postati socijalna perspektiva ni za jednog Kazahstanca.

Moramo uvesti za naše građane minimalne socijalne standarde i jamstva koji trebaju izravno ovisiti o rastu gospodarstva i proračunu.

Ovdje bi trebalo uključiti:

• Prije svega, širenje popisa potreba pojedinca i uključivanje članaka o obrazovanju i zdravstvu (uključujući i nezaposlene i osobe s invaliditetom radi veće socijalizacije), zdrava prehrana i zdrav način života, zadovoljenje intelektualnih i informacijskih zahtjeva, itd.

• Proračun potrebe pojedinca u realnim cijenama (otuda potreba da se poboljša statistika u zemlji.)

• Fazni kvalitativni porast životnog standarda, povezan s gospodarskim rastom.

Poštovanje tih standarda treba odrediti obujam proračunskog financiranja svih društvenih sfera. To će povećati transparentnost proračunskog procesa i unaprijediti ciljano usmjeravanje dodijeljenih sredstava. Nalažem Vladi da razradi odgovarajući zakon.

Država treba osigurati socijalnu potporu samo onim skupinama kojima je potrebna. Što za to treba učiniti?

• Država će biti u potpunosti odgovorna za ciljanu potporu ugroženim dijelovima društva: umirovljenicima, osobama s posebnim potrebama, radno nesposobnima, bolesnoj djeci, itd.

• Treba stalno usavršavati sustav socijalnog i mirovinskog osiguranja, potpuno zaštiti majčinstvo i potrebe djece.

• Moramo imati jasan program obuke i prekvalifikacije nezaposlenih za potrebe tržišta rada. Država bi trebala osigurati socijalnu potporu za nezaposlene, pod uvjetom da ljudi koji su dospjeli u tu kategoriju svladavaju novu profesiju i idu na prekvalifikaciju.

• Važno je stvoriti uvjete pod kojima će poslodavci aktivno uključivati u rad socijalno ugrožene skupine stanovništva, osiguravajući im plaću. Prije svega, riječ je o osobama s posebnim potrebama. Tako je u razvijenim zemljama u svijetu. Moramo stvoriti uvjete za njihovu punovrijednu zaposlenost. Državne naknade trebali bi dobiti samo oni koji stvarno ne mogu raditi. Treba poticati te tvrtke i korporacije koje zapošljavaju osobe s invaliditetom i osiguravaju im životne uvjete.

Moramo se usredotočiti na rješavanje socijalnih nejednakosti u regijama.

Sada nedostatak ekonomskog razvoja u nekim regijama dovodi do činjenice da zapošljavanje nije zajamčeno. Dolazi do polarizacije razine dohotka stanovništva.

a) Prije svega, treba ojačati koordinaciju rada državnih tijela u području regionalnog razvoja. Zadatak je uskladiti izvršenje svih javnih i granskih programa s rješavanjem prioriteta re-

gionalnog razvoja.

Vlada treba već u prvoj polovini 2013. utvrditi i ocijeniti popis potrebnih i perspektivnih projekata u regijama.

b) Tijekom prošle godine pokrenuli smo program razvoja pojedinačnih gradova. Upućena su znatna sredstva za stvaranje novih radnih mjesta, rješavanje socijalnih problema populacije, poboljšanje rada poduzeća.

Poboljšat ćemo kvalitetu lokalne uprave. Ovaj posao je pod mojom osobnom kontrolom.

Istodobno trebamo nove učinkovite mehanizme za usklađivanje socioekonomskih uvjeta u regijama.

Nalažem Vladi, zajedno s guvernerima regija, u 2013. uspostaviti program za razvoj malih gradova. On mora postati dugotrajan, stvarajući niz industrijskih projekata na njegovu temelju. Njihova je misija promicati uspostavu sustava granske specijalizacije regija, trebaju postati industrijsko-proizvodni satelitski gradovi velikih aglomeracija i, u konačnici, unaprijediti život lokalnog stanovništva te osigurati zaposlenje za ruralnu mladež.

c) Općenito je potrebno poduzeti mjere za sveobuhvatno rješavanje migracijskih problema koji utječu na tržište rada u regijama u zemlji.

Potrebno je pojačati kontrolu migracijskih tokova iz susjednih zemalja.

Kao perspektivni zadatak trebamo stvoriti povoljne uvjete za lokalnu kvalificiranu radnu snagu kako bi se spriječio njihov prekomjerni odljev na strana tržišta rada.

Vlada u 2013. treba razviti i usvojiti sveobuhvatan plan za rješavanje problema migracije.

d) Posebnu pažnju treba posvetiti pograničnim područjima. Njihov potencijal još uvijek nije dovoljno iskorišten. Potrebno je učiniti ih privlačnijim za život. Vlada bi trebala raditi zajedno s guvernerima u 2013. te izraditi niz dodatnih mjera za razvoj pograničnih područja.

Moramo osuvremeniti politiku zapošljavanja i plaća

a) Glavna prijetnja globalne nestabilnosti jest povećanje nezaposlenosti. Stvarno zapošljavanje trebaju omogućiti svi programi koji se provode u zemlji, i javni i granski, a ne samo neki njihovi dijelovi. Stoga nalažem Vladi i guvernerima već u 2013. godini:

• Integrirati sve prethodne programe za razvoj poduzetništva i podršku biznisu.

• Razviti mehanizme za proračunska izdvajanja za one regije gdje postoji velik postotak nezaposlenosti i ljudi s niskim primanjima.

Odgovornost za ovaj revitalizirani program dodjeljujem osobno premijeru i guvernerima.

b) Prije šest mjeseci nakon objave mog članka Socijalna modernizacija: Dvadeset koraka do društva općeg rada započela je razrada Zakona o sindikatima i reguliranju rada. Naš cilj je stvoriti načelno nov model radnih odnosa koji kombinira potporu poduzetništvu uzimajući u obzir interese radnika.

Treba ubrzati usvajanje ovog zakona kako bi čim prije stupio na snagu i štitio interese svih radnika.

c) Vlada treba poduzeti korake kako bi se razvio potpuno nov pristup u pogledu plaća i smanjenja postojećih disproporcija.

***

Najvažnijim dijelom socijalne politike u novoj fazi objavljujem zaštitu majčinstva i djetinjstva.

Zaštita majčinstva. Obraćanje ženama

Za državu, kao i za mene osobno, majčinstvo je osobita briga. Drage žene!

Vi ste oslonac obitelji, što znači oslonac države.

Kakva će naša zemlja biti u budućnosti, ovisi o tome kako danas odgajamo sv

Created at : 12.01.2018, 17:05, Updated at : 12.01.2018, 18:05